Školegijum novosti Sun, 23 Nov 2014 19:24:01 CET Objavljeni tekstovi http://dev.skolegijum.ba/ KohanaPHP Rad u leru http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/364 <p>Nakon svega što se događalo proteklih dana, pokušali smo doći do odgovora da li je ministarstvo obrazovanja stradalo u požaru izazvanom u toku protesta građana Sarajeva? Školegijum se za izjavu obratio savjetnici u ministarstvu, prof. Nihadi Čolić.</p> <p>"Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo trenutno je izmješteno u prostorije Centra za edukaciju i razvoj nastavnih tehnologija, Obala Kulina bana broj 3. Prostorije Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo nisu porušene, na njima su samo primjetna oštećenja koja su rezultat gorenja na prvom spratu zgrade. Iz svojih prostorija smo iznijeli računare i osnovni materijal za rad, kako bismo nastavili sa radom. Trenutno obavljamo aktivnosti oko izbora za članove u školskim odborima u osnovnim i srednjim školama na području Kantona Sarajevo."<br /> Profesorica Čolić se osvrnula i na trenutnu situaciju oko donošenja odluka u ministarstvu.<br /> "S obzirom da Ministarstvo već duži period nema ministra, odluke mjesec d...</p> Obrazovna politika Prepoznaj udžbenik http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/363 <p>S/ B/ H/ „Partizani i četnici su sarađivali, ali su međusobno ratovali.“ (str. 136-137)<br /> S/ B/ H/ „U sklopu domobranstva bilo je u početku i oružništvo.“ (str 99.)<br /> S/ B/ H/ „Na drugom zasjedanju AVNOJa učestvovalo je 146 delegata. Najviše je bilo iz Hrvatske, iako je bila saveznica Njemačke u ratu sa Antihitlerovskom koalicijom.“ (str. 141)<br /> S/ B/ H/ „NDH je pripadala isključivo hrvatskom narodu u koji su ubrajali i Bošnjake.“ (str. 155)<br /> S/ B/ H/ „Veliki broj hrvatskih građana osuđivao je nasilje nad svojim sugrađanima, a u tome su najviše prednjačili mladi naraštaji i Crkva.“ (str. 101)<br /> S/ B/ H/ „U Srbiji ubrzo djeluju dva pokreta otpora. Prvi pokret – Četnički ravnogorski pokret (...). Drugi pokret – Partizanski odredi (...)“ (str. 131)<br /> S/ B/ H/ „Time je doprinos hrvatskih partizana kojih je do kraja 1942. bilo oko 25000, europskom i svjetskom antifašizmu bio velik.“ (str.106)<br /> S/ B/ H/ „Ustanički pokret se u proljeće 1942. godine podijelio na partizane i na borce, koji su kasnije...</p> Iz dječije perspektive Kako postati nevidljiv u razredu http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/362 <p>Nova vizija globalne utrke u obrazovanju: Škole u Južnoj Koreji nemaju problema u postizanju najboljih rezultata na ispitima. Prema tome, jasno je da vode kada je u pitanju globalno obrazovanje. Zašto su onda pozvale mene, osnivača i zagovarača malih škola, reformatora iz Kalifornije, da održim govor na ceremoniji zatvaranja Godišnjeg internacionalnog foruma za obrazovanje u Seulu 2013. godine? I pritom da pričam o 'sreći u obrazovanju'?<br /> Cijela jedna generacija posvetila se postizanju izvanrednih rezultata na testovima – taj je uspjeh Južnu Koreju doveo na jedan novi nivo u obrazovanju – sada se žele koncentrirati na to kako postići sreću. Time se malo zemalja na svijetu može pohvaliti. Saznao sam da tamo tinejdžeri spavaju u prosjeku šest sati dnevno – što nije dovoljno ukoliko želimo razvijati i njegovati, recimo, empatiju ili kreativnost. Ovogodišnja tema konferencije – Međunarodni pogledi na sreću u obrazovanju – koncept je koji je prije nekoliko decenija bio nezamisliv.<br /> Već na ...</p> Nova čitanja Mora li se prekinuti nastava da bi se prekinula diskriminacija? http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/361 <p>Protesti se nastavljaju, to je vijest kojom završava svaki dan.<br /> Hoće li biti škole, pitaju djeca jedni drugi, roditelji dežuraju na telefonima, nastavnici čekaju odluku direktora, direktori nisu sigurni šta je u interesu djece. Jedan od njih za Školegijum kaže:<br /> Prije desetak godina bio sam na seminaru UNHCR-a koji je držala neka Amerikanka koja je prošla od 70-ih godina sve izbjegličke kampove i ratne zone. Stalno je podvlačila da je za djecu najbolje organizirati dnevnu rutinu koju imaju i bez "proljeća", ratova i sl. Tako se djeca osjećaju najsigurnije i tako ih čuvate psihički od panike i straha.<br /> Iako se u ime djece izgovorilo mnogo fraza u proteklih nekoliko dana, očito je da glas UNHCR-a nema svoju publiku.<br /> Za djecu je važno da ne prekidaju nastavu.<br /> Dolazak u školu im omogućava druženje s vršnjacima, komentiranje akuelnosti i konačno učenje. Mislim da nikom nije lako donijeti odluku da škola radi. Ako bi ijednom djetetu nedostajala dlaka s glave zbog moje odluke poludio bih....</p> Odgojni aspekti Kako poučavamo o holokaustu http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/360 <p>Prije nekoliko mjeseci Školegijum je objavio tekst „Kako poučavati o holokaustu“ Nade Banjanin Đuričić, u kojem je autorica, inspirirana istoimenim seminarom, kojem je prisustvovala u Jerusalimu, iznijela niz ideja zanimljivih za metodičku praksu. Između ostalog preporučeno je da se učenicima predstavi više informacija o samom jevrejskom narodu, njihovoj istoriji i običajima, da se o žrtvama ne govori kao o brojevima, već da su to bili ljudi sa imenom i prezimenom, porodicom, sa vlastitom životnom pričom. Cilj bi bio podučavati učenike empatiji, a ne osuđivanju. Nastavnicama i nastavnicima, koji bi htjeli neke od ovih ideja realizirati u praksi, važno je i kako je ova tema predstavljena u udžbenicima. U stvari, u udžbeniku, jer se tema holokausta u osnovnoj školi obrađuje samo u okviru predmeta Istorija u devetom razredu.<br /> Tri udžbenika o jednoj temi<br /> U bosanskom i srpskom nastavnom planu i programu za istoriju ne navodi se holokaust kao posebna tema, već se obrađuje u okviru nastav...</p> Metodička praksa Google trikovi i savjeti za svakoga ko studira http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/359 <p>Bilo da studirate ili jednostavno želite učiti, Google je od neprocjenjive važnosti za vaše obrazovanje. U ovom članku donosimo nekoliko savjeta o tome kako bolje koristiti Google pretragu i neke druge aplikacije, u svrhu uspješnijeg učenja.<br /> Sigurno ste za neke od ovih savjeta već čuli, jer smo i prije objavljivali članke o Googleu, ali korisne savjete nije loše ponavljati s vremena na vrijeme. Ovaj put ćemo komentirati neke od Googleovih opcija koje su možda najkorisnije za studente i studentice:<br /> Kako najbrže pronaći informacije koje vam trebaju:<br /> Svi znamo 'guglati' ali ne uvijek uspješno. Ovaj jednominutni video Hack Collegea nudi nam tri osnovna savjeta:<br /> 1. budite precizni: pronađite stranice unutar web stranica koristeći: site:[website URL] i ključne fraze; pronađite autor(ic)e koristeći author:[name], ili, ukoliko želite pronaći određenu riječ unutar naslova, upišite intitle:[word].<br /> 2. pazite na format tako što ćete pretraživati koristeći filetype:[jpg or other extension] da bi...</p> Nova čitanja Slobodne škole: pro et contra http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/358 <p>Poput društava u kojima nastaju, vremena koja ih oblikuju i konteksta koji ih formiraju, različiti sistemi ljudskog funkcioniranja prolaze kroz promjene i reforme; školski sistem je jedan od takvih primjera. Nužnost njegovog reformiranja stalna je i neminovna, jer školstvo mora biti u doticaju sa potrebama savremenog čovjeka. Ono što je lako reći, međutim, teško je učiniti: kao i svaki čvrsto struktuiran sistem, i školski se mijenja tegobno sporo, bez obzira na stalne dokaze njegove neefikasnosti. Povremeno se, na njegovim rubovima, javljaju određene alternativne opcije (kao što su Montesorri škole, naprimjer), sa inovacijama u pedagoškim pristupima i većem fokusu na individualnom pristupu djetetu. Valjanost ovih opcija, reći će skeptici, tek treba biti utvrđena. Ono što je ipak sigurno jeste da nastanak alternativa svjedoči o nezadovoljstvu postojećim sistemom i potrebom za njegovom promjenom.<br /> Sa 40 godina iskustva, Free School (Slobodna škola, kako bi se naziv mogao prevesti) jed...</p> Nova čitanja Budalina Dositej http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/357 <p>Pretpostavimo situaciju u kojoj se u jednom hotelu, bilo gdje u BiH, nađu na ekskurziji dvije grupe učenika: jedni iz Republike Srpske, a drugi iz Federacije BiH.<br /> Scenario 1<br /> Učenici se međusobno upoznaju i druže. Pričaju o tome koju muziku ko sluša, ko je gedao koji film, koju igricu trenutno igraju i do kojeg nivoa su stigli. Ogovaraju nastavnike koji su im u pratnji. Nastavnica matematike iz RS-a je loša vozačica i kad dolazi svojim golfom na parking ispred škole, svi bježe glavom bez obzira. Nastavnik geografije iz Federacije u prosjeku na jednom nastavnom času svoju poštapalicu „čisto sumnjam“ kaže 30 puta. Poslije večere, na terasi hotela dio učenika iz obe grupe pjevaju uz gitaru, koju svira neko od njih. Rodi se tako i neka prva simpatija. Nastavnici, koji su u pratnji djece, sjede za stolom u hotelskom restoranu i pričaju o ozbiljnim temama: norma, pripreme, izvještaji za prosvjetnu inspekciju, sindikalno udruživanje.<br /> Scenario 2<br /> Učenici su smješteni u sobe na različitim s...</p> Odgojni aspekti Zajednička jezgra: ljudsko u svakom djetetu http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/356 <p>Roditelj ste djeteta koje će za par godina krenuti u školu? Nastavnik koji želi raditi s manje straha za egzistenciju i s više slobode u razredu? Izdavač koji preživljava od udžbenika? Studentica koja će jednom biti prosvjetna radnica? Činjenica da čitate ovaj tekst znači da vas obrazovanje kao tema zanima i da vam nije svejedno kako je ta oblast uređena, kako se i kuda vodi. Na mjestu ste gdje se postavljaju pitanja koja se i vas tiču.<br /> Već neko vrijeme u javnosti se čuju nove i neobične riječi i sintagme vezane za obrazovanje. Prije svih kurikulum i orjentacija na ishode. Iza njih se krije još jedna velika reforma školstva u Federaciji. O čemu se tačno radi? Hoće li i ona promašiti svoje ciljeve, kao prethodna? Ko tu šta radi, i zašto?<br /> Školegijum će na ova i još neka pitanja pokušati odgovoriti ovdje kratko, pozivajući zainteresovane čitaoce i čitateljice da se uključe u raspravu o tome.<br /> Šta podrazumijeva orjentacija na ishode?</p> <p>Prije svega, dogovor o tome šta želimo da naša djeca...</p> Obrazovna politika Tu je nekad bio zid http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/355 <p>Redakcija Onlista za školsku praksu sa zadovoljstvom Vas poziva da se prijavite na novi konkurs<br /> Najbolje školske zidne novine u BiH<br /> Tu je nekad bio zid</p> <p>Nagrada za razred čije novine budu proglašene najboljim je poklon paket u vrijednosti 500 KM.</p> <p>Paket može sadržavati: knjige, slatkiše, stripove, muziku, majice, i ko zna šta još :-)<br /> Otvaranje paketa u junu 2014.<br /> Proglašenje pobjednika - do kraja maja 2014.</p> <p>Uputstvo:Sve što trebate je - pošaljite dvije slike. Jednu, u takvoj rezoluciji da se se cjelokupan sadržaj novina može pročitati na ekranu kompjutera, i drugu, na kojoj se vide novine na zidu i đaci koji su u njihovoj izradi učestvovali. (Poželjno je, ali ne i obavezno, da na slici uz đake bude i nastavnik/nastavnica pod čijim su mentorstvom novine napravljene.)Žiri će do kraja aprila izabrati pet najboljih, od kojih će se pobjednik izabrati do kraja maja. Za pobjednika će se moći glasati putem interneta.<br /> Sve radove slati na e-mail skolegijum.konkurs@gmail.com</p> Konkurs Studirajte kod nas, radite kod nas http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/354 <p>Njemačka je trenutno treća najpopularnija odrednica za studiranje – nakon Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije. No, ova zemlja planira privući još stranih studenata i sa sadašnjih 280, najkasnije do 2020. godine, doći do cifre od 350 hiljada.<br /> Misija je to vladajuće njemačke koalicije koja do povećanja broja stranih studenata koji studiraju u Njemačkoj, ali i domaćih koji odlaze na studije i studijska usavršavanja u inostranstvo, namjerava doći preko organizacije DAAD, najveće njemačke asocijacije koja se bavi projektima međunarodne studentske razmjene, te Fondacije Alexander von Humboldt.<br /> Margaret Wintermall iz DAAD-a tvrdi kako je osnovni cilj dovesti međunarodnu akademsku elitu u Njemačku kako bi tu obavljali stručna usavršavanja ili završavali doktorate, a istovremeno omogućiti i svojim studentima da odlascima na strane fakultete steknu međunarodne kvalifikacije i iskustvo.<br /> A kako je bilo dosad?<br /> Prije gotovo dvadeset godina, 1995. godine, u Njemačkoj je studiralo oko 1...</p> Nova čitanja Obrazovanjem protiv bandi u Hondurasu http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/353 <p>Poslijepodnevno sunce pritišće planinski gradić Copan Ruinas u centralnom Hondurasu. Nalazimo se nedaleko od San Pedro Sula, grada gdje je stopa ubistava među najvećim na svijetu. Zbog bandi i njihovog ratovanja grad je već dugo podijeljen, a nasilje je u porastu sve od vojnog udara 2009. godine, kada je armija preuzela vlast od predsjednika Manuela Zelaya.<br /> Maria Cadena* sjedi u hladu procvalog drveta i maše papirima, sa osmijehom na licu. „Bar ovdje se ne moramo brinuti o tome“, kaže mi.<br /> Počinje mi pričati o ratovima bandi na tom području te kako je obrazovanje žena najbolji način da se oni spriječe. Nezaposlenost i siromaštvo su nenormalno porasli nakon vojnog udara, a ulice su ispunili razočarani muškarci koji se dosađuju. „Životi žena jedva da su se promijenili“, kaže namršteno. „Žene su ostale u kući.“<br /> Muškarci tragaju za zabavom i upravo im najveće bande u Hondurasu, MS-13 i Osamnaesta, nude razonodu – njihova glavna djelatnost je trgovina drogom. Mantra koja se ponavlja je ...</p> Nova čitanja Kakav si profesor, takav ti je i đak http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/352 <p>Nakon Sahlbergovih „Lekcija iz Finske“, dolaze i lekcije u vidu jednosatnog dokumentarnog filma američkog dvojca: Boba Comptona, režisera i dr. Tonyja Wagnera, istraživača sa Harvarda, pod naslovom The Finland Phenomenon. Ovaj dokumentarac nastaje iste godine kada se na tržištu pojavljuje sjajna Sahlbergova knjiga, pa je zanimljivo posmatrati kako i jedan i drugi autor dolaze do sličnih zaključaka: finski obrazovni sistem nije posljedica slučaja, već napornog rada i mnogo inovativnijeg pristupa školstvu nego što je to slučaj u većini evropskih (ali i američkih) država.<br /> Doktor Tony Wagner je saradnik na polju obrazovnih inovacija na Univerzitetu Harvard i autor knjige „The Global Achievement Gap“, u kojoj istražuje disproporcionalni odnos umijeća koje poučavaju u američkim školama (ali i našim), te znanja koja su danas izrazito tražena na tržištu rada, a djeca ih ne mogu naučiti u školi. Wagner počinje svoje „finsko“ istraživanje od učionica i učenika, kako bi uočio na koji način fun...</p> Nova čitanja Kućno školovanje http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/351 <p>Siti ste neefikasnog bh. školskog sistema? Ne želite da vam djeca uče bosanski, srpski ili hrvatski jezik u školi? Ne želite da vam dijete po kući pjeva pjesmice koje je naučilo u školi, kao što su „Bože, pavde“, „Lijepa naša“, „U Stambolu, na Bosforu“? Dosadilo vam je da djeci objašnjavate da vukovi ne žive na drveću i da skupa s njima napamet učite nerazumljive definicije? Smatrate li da biste sami mogli bolje podučavate svoje dijete i da zato imate i vremena i mogućnosti?<br /> Postoji rješenje: kućno školovanje (engl. Home schooling). Samo što je u BiH ono još uvijek nelegalno.<br /> Tog se niko nije sjetio<br /> Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH ne poznaje mogućnost kućnog školovanja, koji je u nekim zemljama sasvim legalna i uobičajena praksa. Iako član 22. navodi da su roditelji osnovni odgajatelji svoje djece, taj odgoj ipak mora biti u skladu sa zakonom i važećim propisima. Član 22 još kaže da je „pravo roditelja, sukladno njihovim uvjerenjima o tome šta je u najboljem ...</p> Metodička praksa Teorija superlativiteta http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/350 <p>Mak Dizdar je jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika tvrde Azra Verlašević i Vesna Alić, autorice Čitanke za IX razred (NAM/Vrijeme Tuzla/Zenica 2012.). Proglasiti nekog pisca najvećim sasvim je olako ovdašnjim autorima – ne nude objašnjenja, ne navode zašto je najveći i zbog čega se određeni prostor koristi za stepenovanje kvaliteta spisateljskog rada. Kako bi Mak Dizdar prošao da su autorice umjesto bosanskohercegovački stavile recimo jugoslovenski ili svjetski, npr: „veliki jugoslovenski pjesnik“ ili „osrednji europski pjesnik“ samo su neke sintagme koje bi možda mogle stajati u biografiji o piscu. Umjesto jednostavne i precizne informacije da je Mak Dizdar pjesnik, đacima se serviraju i superlativi kao polazište za učenje. Dakle, učenici ne trebaju istraživati, provjeravati, zaključivati, upoznati se s Dizdarovim djelima, imati pravo na vlastiti stav o autorovim pjesmama; tu su autorice čitanke koje će im pokazati kakvo obrazovanje jeste: istina je u udžbeniku. Neupit...</p> Obrazovna politika Da li je ocjena mjerilo znanja? http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/349 <p>Danas mi je profesor dao ocjenu devet uz jedino obrazloženje da mogu i bolje. Kolegica iz Zagreba nedavno mi je ispričala kako su ona i još jedna njena kolegica namjerno predale identične radove i dobile različite ocjene. Prisjetio sam se sada i svakidašnje jadikovke mlađe rodice koja se stalno tetki žali da joj nastavnica daje manje ocjene jer ne voli djevojke. Njena mama i dan-danas misli da ona samo dovoljno ne nauči. Sada mi više nije naivna ni priča drugarice koja se jedanput sama javila da odgovora i nakon deset minuta zamišljena nastavnica, koja je sve vrijeme odsutno gledala kroz prozor, poslala ju je na mjesto i dala jedinicu. Poslije je nastavnica otišla na liječničko. Niko ništa ni tada nije rekao, a drugarica je umalo ostala neocijenjena. Kada sam upitao nekidan rođaka kako engleski, jer ima problema, dobacio je jedno ležerno okej, te brže-bolje dodao nešto se namuči nešto nauči a najčešće se prepravi. Kako misliš prepravi? Kroz smijeh je konstatirao kako skoro svi u nj...</p> Metodička praksa Sekcija potrošenog entuzijazma http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/348 <p>Od osam sekcija koliko ih postoji na papiru u našoj školi, u stvarnosti postoji samo jedna! Na papiru svaku sekciju vodi jedan profesor sa još dva pomoćnika. Naravno, ta dva najčešće nemaju veze ni sa sekcijom, ni sa vođenjem. Kao recimo diplomirani ekonomista sa Umjetničkom sekcijom ili hemičarka sa Dramskom... Ukoliko vam je promaklo, usporeni snimak: u školi sa preko tristo đaka zaista radi jedna sekcija. I to Umjetnička.<br /> Umjetničku sekciju vodi profesorica engleskog jezika koja ima smisla za umjetnost. I na sekciju idu učenici koji imaju istog smisla. Slikaju na staklu i svili, oslikavaju drvene i odjevne predmete, prave nakit... I tako sve do Dana škole kada se učenički radovi izlože u školskom holu i prodaju po simboličnoj cijeni. Od novca se kupuje repromaterijal za narednu sezonu. Izložba ostaje otvorena par sati nakon završene priredbe povodom Dana škole, ne bi li došli i građani da je pogledaju. Interes je obično mali. Nije ni čudo, kad ni mnogim profesorima učeničko stva...</p> Odgojni aspekti Školski portal – centar školskog svijeta http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/347 <p>Školski portal, društvena platforma Školske knjige, mjesto je susreta pedagoga, roditelja i učenika. Stvoren sa namjerom da poveže sudionike odgojno-obrazovnog procesa na inovativan način, ovaj portal je prije svega jako dobar izvor informacija.</p> <p>Na portalu su ponuđene strategije učenja, materijali za pripremu nastave, za vrednovanje znanja učenika svih uzrasta, kao i materijali za vježbanje i samoprocjenu.<br /> Po mom mišljenju, Školski portal se može pohvaliti najmodernijim vizuelnim i tehničkim rješenjem zbog čega je pretraživanje stranice znatno olakšano. Na naslovnoj stranici, portal je razvrstan na četiri dijela: ravnatelji i stručne službe, učitelji i nastavnici, učenici i roditelji.<br /> U odjeljku za ravnatelje nalaze se članci, linkovi za stručne skupove i jezični savjetnik. Pohvalno je što se u ovom odjeljku mogu pronaći rasporedi radionica za usavršavanje obrazovnog kadra. Klikom na Stručni skupovi odaberite željeni grad i pronaći ćete sve planirane radionice.<br /> U odjeljku Učenici,...</p> Nova čitanja Kako postati nevidljiva u učionici? http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/346 <p>“Ništa ona ne radi. Plaćaju je da nas čuva dok mi sve sami moramo uraditi”, čula sam kriomice osnovnoškolce u zubarskoj ordinaciji. Pričali su o učiteljici koja je 'okrenula učionicu naopačke' (flip classroom)* i to krajnje zajedljivo.<br /> “Samo hoda po razredu i nadgleda, a neće ni da odgovori kada je nešto pitamo. Samo kaže: 'Šta mislite, gdje možete pronaći odgovor na to pitanje?' To nema smisla.”<br /> Znači, beskorisna sam. Sjajno.<br /> Oduvijek sam mislila da je biti dobra učiteljica isto što i biti dobar sportski sudija koji najbolje radi svoj posao onda kada ga niko ne primjećuje. Drugim riječima, ako svoj posao radim dobro, djeca će naučiti a da ne vide da predajem, ne čuju me, čak ni ne znaju da podučavam. A ako oni nešto uče, znači da to radim uspješno.<br /> Nisu u pitanju samo djeca: mnogi roditelji i kritičari i kritičarke (posebno one koje se bave pitanjem odgovornosti) postavljaju pitanje gdje ide novac koji plaćaju za obrazovanje kada nas ne vide da predajemo. Sjećaju se učitelja koji ...</p> Nova čitanja SPUStajte, prezreni na svetu http://dev.skolegijum.ba/tekst/index/345 <p>Pasivizam studenata je doživio svoju kulminaciju kada se na sva zvona najavljivani protest sveo na dvjestotinjak ljudi u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, a svega na nekolicinu u ostalim gradovima. Protest je organizirala neformalna grupa (R)EVOLUCIJA+, zbog toga što Bosna i Hercegovina nije učesnik u Erasmus+ programu, koji omogućuje studentima, srednjoškolcima, asistentima i profesorima da se školuju, dobijaju stipendije, volontiraju i učestvuju u različitim programima EU. Razlog – Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske odbilo je učešće.<br /> U iste svrhe, neformalna grupa srednjoškolaca: Ostani u sjeni ili se pokreni: ZA NAŠE BOLJE SUTRA, najavila je još jedan protest za četvrtak, 26. decembar, pomjerila ga za dan poslije, a potom je protest formalno ugašen zbog nedostatka dokumentacije. Uprkos nastojanju srednjoškolaca da se drže zakonske regulative, te pomjeranju protesta zbog nepotpune dokumentacije, zahtjev za protestom je odbijen, jer su iskrsli novi nedostajući doku...</p> Obrazovna politika